Wednesday, July 27, 2011

Strogo čuvana tajna: Ratne sednice Vrhovnog saveta odbrane (20) - Generali švercuju svinjske polutke!

e-novine.com - Generali švercuju svinjske polutke!

Strogo čuvana tajna: Ratne sednice Vrhovnog saveta odbrane (20)

Generali švercuju svinjske polutke!


Photo: EPA

Godinama su, očigledno s razlogom, vlasti Srbije odbijale da Haškom Tribunalu dostave transkripte sa sednica Vrhovnog saveta odbrane na kojima se, otvoreno, govorilo o vođenju rata na teritorijama Hrvatske i Bosne; konačno, tokom suđenja Momčilu Perišiću, ovi transkripti otvoreni su pred sudom u Hagu. Zahvaljujući agenciji „Sense“ u prilici smo da čitaocima e-novina predstavimo sve transkripte koji osim dokumentarne vrednosti imaju još veći značaj – jer otkrivaju sve manipulacije i političke ambicije Miloševićevog režima iz jednog od najstrašnijih poglavlja novije istorije

Gospodar rata u Bosni: Radovan Karadžić sa suprugom Ljiljanom
Photo: EPA
STENOGRAFSKE BELEŠKE SA 18. SЕDNICE VRHOVNOG SAVETA ODBRANE ODRŽANE 7. FEBRUARA 1994. GODINE (NASTAVAK)

ZORAN LILIĆ: Idemo dalje: Zakon o vojnim sudovima i vojnom tužilaštvu. Pavle, izvoli!

PAVLE BULATOVIĆ: Mi smo već jednom na Vrhovnom savetu razgovarali oko toga. Ovde je osnovna dilema ostala - lokacija vojnih sudova, odnosno vojnog tužilaštva, odnosno posao sudske uprave: da li će to biti vezano za Generalštab ili za Ministarstvo odbrane? Mi smo pripremil i predlog i jednog i drugog zakona. On je bio u proceduri na Vladi; razmatrala su ga radna tijela i Savezna vlada. Na kraju je zaključeno da to bude radni tekst, jer je Generalštab imao rezerve u tom smislu da tužilaštvo i vojni sudovi budu vezani za Generalštab Vojske Jugoslavije. Vlada je zaključila da traži mišljenje i Saveznog pravnog savjeta. Oni su to razmatrali - dostavili smo vam njihovo mišljenje. Radni zaključak Vlade je bio da o ovom pitanju traži stav Vrhovnog savjeta odbrane. Ja i Ministarstvo smo stali na stanovište da to treba da bude vezano za Ministarstvo odbrane. Ima tu i argumenata "za" i "protiv", ali uvjerenja sam da ima više argumenata "za". Takođe, bojim se kada sutra zakon uđe u skupštinsku proceduru da, eventuelno, rešenje vezivanja za Generalštab može izazvati dodatnu raspravu i usloviti donošenje tih zakona. Jednom prilikom, kada smo imali razgovor između Ministarstva i Generalštaba rekao sam da ovo nije jedino pitanje koje je sporno u pogledu nadležnosti Generalštaba i Ministarstva odbrane. Tamo gde se nismo usaglasili, prezentirali smo ta pitanja i tražili vaš stav i vašu odluku.

ZORAN LILIĆ: Bilo bi najbolje kada biste se usaglasili.

MOMČILO PERIŠIĆ: Vojni sudovi su u svim armijama sveta u okviru vojske dotične zemlje. Drugo, sudije vojnih sudova i vojne tužioce postavlja predsednik SR Jugoslavije kao vrhovni komandant. Dalje, sudije i tužioci su oficiri i podoficiri. Dalje, sudovi i tužilaštva su sastavni deo organizacijsko-formacijske strukture ratne armije. Ne vidim nijedan valjan razlog da to bude van Vojske Jugoslavije. Lično, smatram - i za mene bi to mnogo bilo lakše kada bi to bilo van Generalštaba - jer onda niz afera koje su do sada bile, mogle bi se pripisati drugim organima. Nelogično je da to bude van vojske; to bi bio presedan u svijetu.

RADOJE KONTIĆ: Nije to presedan - ima primjera koliko hoćete.

PAVLE BULATOVIĆ: Ima čak primjera da redovni sudovi sude takve stvari.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Predlažem da oni to pažljivo razmotre, što se mene tiče, čini mi se sasvim ubedljiva argumentacija generala Perišića; a i logična - da vojni sudovi budu u sastavu Vojske, a ne u sastavu civilnog organa uprave. Imenuje ih Vrhovni komandant, sude vojsci; to je logično, jer oni su vojska; a i u sastavu su ratne armije u svakoj varijanti. To je logika stvari. Pravnici mogu da objasne štogod hoće, ali za mene je neprirodan odnos da vojni sudovi budu u okviru civilnih organa. Ali, neka razmisle, neka vide i jedno i drugo iskustvo, pa da procenimo kako da odlučimo. Pravo da vam kažem, nisam ni znao da je to pitanje sporno.

MOMČILO PERIŠIĆ: Najveći problemi oko toga su u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, jer nemaju, uopšte, ustrojena tužilaštva. Zašto? Nemaju, jer su pretrpeli transformaciju - otišla je JNA, a oni se nisu konstituisali i sada imaju užasne probleme, a vodi se rat. Oni sada nemaju šanse da ih formiraju, niti mogu. Ako bi uzeli civilne sudije - oni ne poznaju tu problematiku. Martić, kao pravnik, tražio je od mene sudije; sada mu šaljem pet sudija da mu pomognu.

PAVLE BULATOVIĆ: Ali, sudi se po civilnom zakonu; ne postoji nijedan zakon koji je doneo Generalštab; to su sve zakoni koje je usvojila Skupština.

Jedina briga VSO: Samo da svet ne otkrije da ratujemo u Bosni
Photo: EPA
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Nijedna izvršna vlast, uključujući i vojnu, nije zakonodavna. Prema tome, zakonodavna vlast je - zakonodavna vlast, to je stvar parlamenta i to je jasno. Ni u jednoj zemlji izvršna vlast nema zakonodavnu funkciju. Dakle, to nije argument. Logično je da vojni sudovi sude po zakonu, a logično je da zakone donosi Savezna skupština. Što se tiče vojnih sudova - da nisu u vojsci, ne bi bili vojni sudovi. Drugo je ako hoćete koncepciju da civilni sudovi sude za vojne stvari.

RADOJE KONTIĆ: U okviru civilnog suda formiraju se vojni sudovi.

MOMČILO PERIŠIĆ: Sudovi su nezavisni. Nikakav uticaj ja nemam na vojne sudove niti tužilaštvo.

ZORAN LILIĆ: Kakvo je postojeće rešenje u vezi toga kod nas?

MOMČILO PERIŠIĆ: Oni su sada u okviru Vojske.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Mislim da će reorganizacija vojnog sudstva da napravi sto lomova. Ja sada ne bih izmeštao vojne sudove iz Vojske. Ovo tim pre što i sada funkcionišu na jedan redovan način.

RADOJE KONTIĆ: Ja tu baš nijesam u materiji. Slušao sam naše pravnike, ali oni kažu da vojni sudovi sude kao djelovi civilnih sudova.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Rajo, isti ti pravnici su postojali i pre kada su vojni sudovi bili u Vojsci, pa su verovatno objasnili da su vojni sudovi u - Vojsci! Sada objašnjavaju da vojni sudovi nisu u Vojsci.

MOMIR BULATOVIĆ: Centralno pitanje je tu pokrenuo ministar Bulatović: šta je nadležnost Ministarstva narodne odbrane, šta Generalštaba? Meni se čini da se prelama ona dilema Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, koji je imao kod sebe sve; sada se veoma teško odvajaju te funkcije. Sudi se po Ustavu, po zakonu; sudili bi isti ljudi; samo je pitanje našeg principa. Mi smo postavili kao princip da Ministarstvo narodne odbrane vodi poslove realizacije politike ove države, Skupštine, zakona u odnosu na Vojsku Jugoslavije. Savezno ministarstvo narodne odbrane i Savezna vlada zaduženi su za ostvarivanje principa ustavnosti i zakonitosti, a da je Generalštab vojno-stručni organ. Moram da kažem da mi je žao što smo prošli put doslovno maltretirali generala Perišića da nam objašnjava stvari koje su iz nadležnosti Ministarstva narodne odbrane. Vi ste u pravu kada ste prošli put rekli: umesto da idete od garnizona do garnizona i gledate bojevu govost jedinica, Vi nama objašnjavate doprinose. To treba da radi Ministarstvo narodne odbrane. S druge strane, ne postoji nikakva suštinska niti bitna razlika između Vojske Jugoslavije i Ministarstva narodne odbrane, jer je to sastavni dio ove države. Predlažem da se raščiste ti sporovi. Ima hiljadu i jedna nelogičnost koja postoji i koja produkuje ozbiljne materijalne izdatke. Ministar odbrane je pričao, a to je za Ginisovu knjigu rekorda: Sanitetska uprava naručuje ljekove, pravi listu ljekova; Vojno-medicinska akademija naručuje ljekove, a Ministarstvo narodne odbrane plaća te ljekove. To je sve isti dinar. Dajte jednu racionalizaciju da koncepcijski podijelimo šta je Ganeralštab, a šta Ministarstvo narodne odbrane. U Ministarstvu odbrane imamo oko 50 odsto oficira.

Kako vođa kaže: Slobodan Milošević
Photo: Stock
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Predlažem da to vide i razmotre; neka vide sve argumente.

MOMČILO PERIŠIĆ: Mnoge stvari će se rešiti kada Savezna vlada usvoji koncepciju Ministarstva odbrane, a da bi usvojila - mnoge stvari o nadležnostima moraju biti definisane.

ZORAN LILIĆ: Da onda raspravimo to suštinsko pitanje.

MOMČILO PERIŠIĆ: To bi trebalo što pre raspraviti.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Najbolje je da vi sednete zajedno i pogledate šta je u razgraničenju tih funkcija, s obzirom na ustavna i zakonska rešenja, pa da vidimo da li možemo nešto oko toga da vam pomognemo.

ZORAN LILIĆ: Mislim da je to najrazumnija odluka. Idemo dalje - objedinjavanje putničke avijacije. Ovde, takođe, ima različitih ocena. To je problem koji iz čisto ekonomskih razloga moramo da razrešimo.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Ja sam za to da se vidi šta je ekonomski povoljnije. Naša je država i kada je Vojska u pitanju i kad je Vlada u pitanja. Neka vide šta je ekonomski povoljnije, pa neka nam to predlože.

RADOJE KONTIĆ: Ako hoćemo pravu komercijalizaciju, onda je normalno da to bude civilno. Pri tome, ja uopšte ne negiram to što je tu rečeno da u okviru Vojske Jugoslavije treba da bude određena kvota aviona koja će voziti predsednika, ovoga ili onoga. Imamo četiri "lir-džeta" i dva "falkona". Mislim da, umjesto troškova, možemo imati lijepe prihode. To je vrlo jasno. Što se tiče JAK-ova, to ostaje Vojsci, jer nijesu za komercijalne letove. Ima šest aviona: dva su "lir-džeta" i jedan "falkon", a dva "lir-džeta" i jedan "falkon" kod vas. Predlažemo da se to objedini. Imaćemo manje tehničara, pilota itd.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Da se objedini sigurno je racionalno.

ZORAN LILIĆ: Već prošli put smo doneli takvu odluku - da se to objedini. Samo, ostalo je - gde da se objedini?

RADOJE KONTIĆ: Moramo uzeti hangar koji smo poklonili JAT-u i to jednostavno komercijalizovati. Komercijalizacija ne ide ako je to kod Vojske; to je ključno pitanje. Teže je ako ide komercijalni let sa vojnog aerodroma.

MOMČILO PERIŠIĆ: Zato je bezbednost naša bolja.

RADOJE KONTIĆ: Ako ćemo "ruku na srce", naša bezbednost je bolja!

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Kako pucaju te gume, ne znam! (Smeh).

RADOJE KONTIĆ: To je drugo pitanje. I meni se to desilo na Batajnici - tri puta sam izlazio iz aviona, jer se kvario.

ZORAN LILIĆ: Momo, šta ti kažeš?

Darovanje dragom prijatelju: Ratko Mladić poklanja sliku generalu Rouzu
Photo: www.smedia.rs
MOMIR BULATOVIĆ: Čini mi se da su ovi argumenti da se to objedini kod civilnog sektora ubjedljiviji. U nekim srećnijim vremenima, procedura za dobijanje preleta u inostranstvu kod civilnog sektora neuporedivo je brža i jednostavnija nego kod vojnog sektora. Jer, neće ni ove sankcije dovijeka trajati. Mi možemo to prebaciti u Grčku, Italiju i komercijalizovati, a civilni sektor to dobija vrlo brzo.

ZORAN LILIĆ: Dobro, da tako zaključimo. Da li se slažete? (Odobravanje). Idemo dalje. Momo, ti si kandidovao nešto za tekuća pitanja?

MOMČILO PERIŠIĆ: To je Informacija o krivičnoj prijavi. Ministarstvo odbrane je, kroz materijalnu kontrolu, ustanovilo da je došlo do povrede propisa, gde se ogrešio Života Panić. Protiv njega, Daneta Ajdukovića - oba su u penziji i Borislava Đurića treba podneti krivičnu prijavu. Naručili su 300 tona zamrznutih svinjskih polutki putem neposredne pogodbe od Rumunije. Time su pričinili štetu od 1.755.000 američkih dolara. Komisija za to je formirana, ona je to ustanovila. To je poslato. Ja vas pitam - da li da to pustimo da se "odradi" ili ne?

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Mora da se radi po zakonu!

ZORAN LILIĆ: Ceo predmet treba predati tužiocu i da se onda ovde dostavi kompletan materijal.

PAVLE BULATOVIĆ: Kada se ceo predmet zaokruži, mislim da je neophodno da se Vrhovni savet upozna sa tim i nakon toga da se donese odluka.

MOMČILO PERIŠIĆ: Ali, kada to uđe u proceduru više ne možemo da zaustavljamo. On je dužan da to "odradi". Ja samo pitam da li ovo da pustimo da Vojno tužilaštvo "odradi" svoje i da radi dalje, ili ne?

MOMIR BULATOVIĆ: On nije pod našom nadležnošću više, jer je penzionisan!

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Tako uradi kada ti budeš kupovao polutke. (Smeh).

ZORAN LILIĆ: Naša odluka je da se radi po zakonu!

MOMČILO PERIŠIĆ: Drugo bitno pitanje. Zakon o imovini koji je stupio na snagu načelniku Generalštaba ne daje nijedno pravo da otuđi bilo koje sredstvo, a posebno u smislu pomoći, konkretno sada Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini. To sada sve treba da ide preko Ministarstva i Vlade. Ako bude išlo, ja samo upozoravam na put: prvo, dovodi se u pitanje operativnost; drugo, povećava se rizik oticanja podataka, tim prije ako budemo zaključili da Ministarstvo treba da bude pretežno civilno; treće, time mi nemamo nikakvu mogućnost za normalno poslovanje po dosadašnjem principu. Ako se slažete, ili da ostane tako kako je zakonom regulisano - ili da se donese odluka na Vrhovnom savetu da se ovlastim ja da im damo nešto što ovo tijelo odluči? Znači, Vrhovnom savjetu oni postave neki zahtev, ja to vama prenesem i kažem, da li je opravdano ili ne; vi donesete odluku, a posle da to realizuje načelnik Generalštaba. Predlažem ovaj način, jer zaista mi moramo voditi računa o tome - ako se ne odbrane ove dve krajine, mi ćemo značajno biti ugroženi. A one se sigurno ne mogu odbraniti bez naše materijalne pomoći u smislu naoružanja i vojne opreme.

Hrvati krivi za masakr na Markalama: Zaključak generala Momčila Perišića
Photo: EPA
RADOJE KONTIĆ: Stupanjem na snagu novog Zakona o imovini federacije, Savezna vlada je vlasnik kompletne imovine. Ona raspolaže sa tim. Ona sve preuzima. Mi ćemo formirati štab, ministarstvo, agenciju koja će upravljati tom ogromnom imovinom. Mi želimo da od te imovine stičemo prihode. Tu sa Vojskom Jugoslavije imamo da riješimo mnoga pitanja. Jedno od tih pitanja je i ovo. Ovo pitanje moramo riješiti u skladu sa zakonom. Ne može Vrhovni savet nekoga da ovlasti za to, to može da uradi samo Vlada. Predlažem da u okviru onoga što smo se dogovorili budžetom da pripada nama, da mi donesemo odluku kojom ćemo to staviti na raspolaganje ili načelniku Generalštaba ili Generalštabu da on to može operativno raditi.

ZORAN LILIĆ: Dobro, slažemo se. Imamo još dva pitanja koja je pokrenuo predsednik Bulatović: informacija o toku mobilizacije.

MOMIR BULATOVIĆ: To smo već dobili.

ZORAN LILIĆ: To smo dobili, a sada je tu informacija o angažovanju Vojske Jugoslavije.

PAVLE BULATOVIĆ: Što se tiče prvog pitanja - oko mobilizacije, vjerovatno je neko od vas dobio pismo od "Helsinki voča" - ja sam ga dobio danas, na stranicu i po, gde navode te činjenice oko toga da su oficiri Vojske Jugoslavije dijelili pozive itd. Tu je i saopštenje za javnost. Nijesam primjetio da je objavljeno; ovdje su dali taj tekst, koji je kraća verzija ovog pisma koje je meni upućeno.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: To smo raščistili na početku.

MOMIR BULATOVIĆ: Mislim da smo uradili jedan pošten posao, a sada se javljaju negativni kontraefekti. Nikakve koristi nema od toga da to dalje privodimo kraju, makar je tih 1.200 ljudi tamo pošlo dobrovoljno. Sada ostaje pitanje političke mudrosti kako ćemo to eskivirati, ali mislim da treba zaustaviti tu aktivnost, da ne privodimo ljude policiji.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: To nikako ne treba raditi s policijom. S njima treba dogovoriti da oni političkim sredstvima i propagandom to rade. Dostavljanje njihovih poziva nije zabranjeno.

MOMČILO PERIŠIĆ: Sada tamo nema ni jedna jedina jedinica Vojske Jugoslavije; niti na prostoru Republike Srpske, niti na prostoru Republike Srpske Krajine, sem starešina, po onom principu kako je ovde doneta odluka: rođeni na tom prostoru.

Smrt stiže iz Srbije: Meta Mladićevih ubica
Photo: EPA
MOMIR BULATOVIĆ: Da, ali bila je ova Padobranska brigada iz Beograda.

MOMČILO PERIŠIĆ: Nije bila kompaktna jedinica, već se išlo na principu dobrovoljnosti. Nijedan vojnik koji je na služenju vojnog roka nije išao. Išli su vojnici profesionalci - dobrovoljno, i starešine - dobrovoljno.

MOMIR BULATOVIĆ: Uopšte nisu znali gdje idu!

MOMČILO PERIŠIĆ: Da su znali gde idu, verovatno ne bi otišli!

MOMIR BULATOVIĆ: To je veliko pitanje!

MOMČILO PERIŠIĆ: Da su znali, bilo bi to "probijeno". Svet nas zbog toga ne napada, kažu da nemaju argumenata. Da je to bilo saopšteno, sigurno bi nas optužili kao i Hrvate.

MOMIR BULATOVIĆ: Nema potrebe da nas optužuju i napadaju, kada su nas već napali i kaznili. To nije nikakav problem - ako mi treba da pošaljemo tamo neku našu jedinicu da nekoga spasi u nevolji, da to uradimo; ali, mora se poštovati Ustav i zakon; mora se znati kako se o tome donosi odluka. S druge strane, mi moramo ozbiljno da razgovaramo i sa našim prijateljima iz Republike Srpske šta to znači, ako tamo stabilnost fronta zavisi od toga hoćemo li mi poslati nekoliko desetina ili stotina ljudi, pa da nam izgine od toga sedam-osam, a da niko o tome ništa ne zna, to je poseban problem! To je veoma, veoma loša praksa. Posebno je to loše što o tome nisu informisani članovi Vrhovnog saveta odbrane.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Tamo nema naše nijedne jedinice. Ako je neko tamo išao kao dobrovoljac nije strašno. Ali, treba da se informišemo pre nego što se to realizuje.

MOMČILO PERIŠIĆ: Ja neću i nemam pravo nijednu jedinicu da angažujem bez odluke Vrhovnog saveta; nemamo ni svi mi to pravo koji ovde sedimo, bez dobrovoljnosti ili, pak, bez proglašenja ratnog stanja.

MOMIR BULATOVIĆ: Znam, ali u suštini je bila angažovana jedinica, bez odluke Ratnog savjeta i bez dobrovoljnosti!?

MOMČILO PERIŠIĆ: Kogod je išao, išao je doborovljno. Ja to tvrdim. A za ovo prvo - u pravu ste!

MOMIR BULATOVIĆ: To je trapavo i nespretno izvedeno. U subotu sam razgovarao sa Šešeljem. On mi je održao "slovo", predavanje: "Šta vi to radite?" On mi je sve detalje ispričao, iako sam ih znao i drugim putem. Znam to, jer su poginuli neki momci iz Nikšića koje sam ja poznavao.To što zna Šešelj, zna svako živi. Prema tome, to nije stvar zaštite državne tajnosti i naše politike koju mi vodimo.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Ako Šešelj zna državne tajne, onda nešto nije u redu.

MOMIR BULATOVIĆ: Ne samo da ih zna, nego ima pravo da kritikuje zato što je to urađeno tako trapavo, tako bez veze. On tvrdi da je to i provaljeno, da su ljudi poginuli, na taj način što su Muslimani znali gdje stiže naša jedinica. Ne komentarišem da li je to istinito ili nije. Ako nekome može pasti na pamet da tako nešto uradi, onda stvarno treba da se zamislimo da li u ovoj zemlji postoji Ustav i zakon?

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Ja ne verujem da je istina to što govori Šešelj. Dajte da vidimo šta je rekao Šešelj?

Obilazak ratišta: Vojislav Šešelj u Vukovaru 1991. godine
Photo: Stock
RADOJE KONTIĆ: Poginulo je nekoliko Nikšićana.

ZORAN LILIĆ: Mislim da možemo da se složimo oko zaključka da ni jedna jedinica ne može biti angažovana.

MOMIR BULATOVIĆ: Osim ove! Poginula su dvojica momaka iz Nikšića. Ja sada treba da se suočim sa njihovim roditeljima, da im kažem kako i zašto su poginuli!

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Ako su išli kao dobrovoljci, onda je jasno.

MOMIR BULATOVIĆ: Nisu išli kao dobrovoljci.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Ako ih je naterao neko da idu, to je onda drugo!

MOMČILO PERIŠIĆ: Od svih tih ljudi koji su išli, imam napismeno da su išli doborovoljno.

MOMIR BULATOVIĆ: Nama to Zapad sada neće da prigovori, nego će prigovoriti onda kada bude trebalo da se skidaju sankcije. Dobro, ništa!

MOMČILO PERIŠIĆ: U Severnoj Italiji uvedena je pripravnost broj jedan u smislu upotrebe avijacije. Mi to pratimo i bićete informisani da li to ima neke namere prema Republici Srpskoj. Takođe, primećeno je pojačano angažovanje američke avijacije, i sa nosača aviona i sa baza u ltaliji. Drugo pitanje je upotreba ovih sredstava u Sarajevu. Ovi iz Republike Srpske tvrde da sigurno to (na Markalama) nisu uradili, što je malo verovatno. Postoje dvije mogućnosti za tako masovne gubitke, a to je: da je upotrebljeno neko specijalno sredstvo koje eksplodira u vazduhu, pa je efekat tri do pet puta veći nego kod običnog projektila.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: General Rouz kaže da je bomba udarila u tezgu, a ne u zemiju, pa je zbog toga eksplodirala na metar i po od zemlje.

Poruka Vrhovnog saveta odbrane o Markalama: To naši Srbi nisu uradili, oni nisu sposobni za zločin
Photo: Corbis/Patrick Chauvel
MOMČILO PERIŠIĆ: Postoje specijalni padači - blizinski i tempirni, koji 15 do 20 metara iznad prepreke eksplodiraju, dakle, ne dođu do zemlje. Ja znam kakav je to prostor - zatvoren sa svih strana zgradama, koncentracija ljudi izuzetno velika, mali je prostor; u takvom prostoru efekat je još veći. Plus toga, tu je tramvajska stanica itd. Mislim da bi bilo dobro da to pripremimo i da se Vlada SR Jugoslavije oglasi. Naši vojni eksperti tvrde da je to nemoguće. Mi pretpostavljamo da je to isto učinjeno i u ulici Vase Miskina - da je unapred pripremljen eksploziv; stavljen na više mesta; da je u datom moment dat signal da se to aktivira kada je bila najveća koncentracija ljudi. Drugo, ima mišljenja da je zaista upotrebljen jedan njihov projektil koji je trebalo samo da maskira te efekte. Takvo je naše shvatanje. Inače, veoma malo je verovatno da jedan projektil kalibra 120 mm na tom prostoru može toliko ljudi da ubije. Mi pretpostavljamo da su to uradili Mudžahedini, jer oni su protiv svih pregovora i dogovora. Drugo, nije isključeno da su to uradili Hrvati da bi odvukli pažnju od pretnji sankcijama. Inače, nemoguće je da su Srbi u Sarajevu to postavili, sem sa distance.

ZORAN LILIĆ: Dobro, završavamo sednicu. (Sednica završena u 19,30 sati).

No comments:

Post a Comment