Balkan: Angažovana kultura na marginama društva
Pozorište Boško Buha na svojoj Večernjoj sceni neguje angažovane predstave koje se bave društvenim problemima sa kakvim se mladi svakodnevno susreću. Predstava „Pazi vamo" tretira problem diskriminacije Roma u društvu i otežanim prihvatanjem drugačijeg.
14.05.2011
Mnoge velike ideje su kroz istoriju prvo začele u kulturi. Bez prosvetiteljstva ne bi bilo ni demokratskih revolucija, pre svega francuske. Pomerajući granice ljudskog stvaralaštva, slobode i vrednosti, kultura često podrazumeva radikalnu kritiku postojećeg stanja. Svaka demokratska vlast itekako vodi računa o kulturi jer je to nužan preduslov i za razvoj društva u celini.
Međutim, na prostoru bivše Jugoslavije, kultura je prilično marginalizovana jer ona podstiče na slobodu misli i kritiku, a mnogi današnji političari to ne vole. Takođe, u svetu u kome je sve komodifikovano, odnosno komercijalizovano - skoro sve je na prodaju, pa i kulturna dobra.
U takvim okolnostima, glas kulture je slabašan u pobuni protiv sadašnjeg stanja. Na našim prostorima u kome su, osim ekonomske krize, poremećene mnoge vrednosti, gotovo je sve obesmišljeno, pa ljudi ne vide izlaz i perspektivu.
Ipak, pojedini kulturni stvaraoci se ne mire sa takvim stanjem, pokušavajući da konkretnim akcijama makar ukažu na goruće društvene probleme, ako ne mogu da ih reše.
Transparensi International Hrvatska pokrenuo je pre godinu dana projekt „Kulturom protiv korupcije“, a cilj mu je da različitim kulturnim manifestacijama ukaže na zastrašujuću korupciju koja se uvukla u sve pore hrvatskog društva.
Oslobađanje od šablona
Društveno angažovane predstave upravo su najposećenije i izazivaju najveće interesovanje publike, ističu u Zagrebačkom kazalištu mladih, a frontmen „Hladnog piva“, jednog od najangažovanijih hrvatskih rok sastava, kaže da njihove poruke jednako dopiru do mladih u celoj regiji jer je sistem vrednosti, u svim država bivše Jugoslavije, ozbiljno poremećen, piše u tekstu Angažirani umjetnički projekti nemaju širok doseg Ankica Barbir Mladinović.
I u BiH politika tretira kulturu kao dekoraciju, a kada joj i izlazi u susret - traži protivuslugu.
Ipak, pojedini stvaraoci pokušavaju da razbiju duboko ukorenjene šablone i predrasude, ocjena je iz teksta Političari umjetnost doživljavaju dekorativno Bude Vukobrata.
Od pozicije potpune marginalizacije, zanemarenosti i prepuštenosti zaboravu - tokom devedesetih, kultura u Srbiji - u novijem periodu, pokušava da osvoji prostore koji joj, po prirodi stvari, pripadaju.
Iako je nesumnjivo, da bi ona mogla da odigra neuporedivo bolju ulogu u procesu ponovnog povezivanja, boljeg razumevanja i prepoznavanja pravih vrednosti, dominantan činilac i dalje je politika i stranačka pamet, čemu su potčinjeni svi ostali segmenti društva, pa i sama kultura, navodi Nebojša Grabež u tekstu Strategijsko zanemarivanje kulture.
I dok se u okruženju pojedini umetnici bune protiv uspostavljenog sistema, u kojem vladaju poremećene vrednosti , u Crnoj Gori retki su oni što dižu glas i koji kroz kulturu i umetnički angažman upućuju prekor najodgovornijima za posrnuće morala i ljudskih vrlina.
Kritičari sistema koji vlada u Crnoj Gori i u politici i u svakodnevnom životu rekli bi kako tranzicioni princip da je sve na prodaju i da svako ima svoju cijenu važi i za sferu kulture i umjetnosti, ocjena je tekste Dvorska kultura umjesto angažovane Predraga Tomovića.
Međutim, na prostoru bivše Jugoslavije, kultura je prilično marginalizovana jer ona podstiče na slobodu misli i kritiku, a mnogi današnji političari to ne vole. Takođe, u svetu u kome je sve komodifikovano, odnosno komercijalizovano - skoro sve je na prodaju, pa i kulturna dobra.
U takvim okolnostima, glas kulture je slabašan u pobuni protiv sadašnjeg stanja. Na našim prostorima u kome su, osim ekonomske krize, poremećene mnoge vrednosti, gotovo je sve obesmišljeno, pa ljudi ne vide izlaz i perspektivu.
Ipak, pojedini kulturni stvaraoci se ne mire sa takvim stanjem, pokušavajući da konkretnim akcijama makar ukažu na goruće društvene probleme, ako ne mogu da ih reše.
Transparensi International Hrvatska pokrenuo je pre godinu dana projekt „Kulturom protiv korupcije“, a cilj mu je da različitim kulturnim manifestacijama ukaže na zastrašujuću korupciju koja se uvukla u sve pore hrvatskog društva.
Oslobađanje od šablona
Društveno angažovane predstave upravo su najposećenije i izazivaju najveće interesovanje publike, ističu u Zagrebačkom kazalištu mladih, a frontmen „Hladnog piva“, jednog od najangažovanijih hrvatskih rok sastava, kaže da njihove poruke jednako dopiru do mladih u celoj regiji jer je sistem vrednosti, u svim država bivše Jugoslavije, ozbiljno poremećen, piše u tekstu Angažirani umjetnički projekti nemaju širok doseg Ankica Barbir Mladinović.
I u BiH politika tretira kulturu kao dekoraciju, a kada joj i izlazi u susret - traži protivuslugu.
Ipak, pojedini stvaraoci pokušavaju da razbiju duboko ukorenjene šablone i predrasude, ocjena je iz teksta Političari umjetnost doživljavaju dekorativno Bude Vukobrata.
Od pozicije potpune marginalizacije, zanemarenosti i prepuštenosti zaboravu - tokom devedesetih, kultura u Srbiji - u novijem periodu, pokušava da osvoji prostore koji joj, po prirodi stvari, pripadaju.
Iako je nesumnjivo, da bi ona mogla da odigra neuporedivo bolju ulogu u procesu ponovnog povezivanja, boljeg razumevanja i prepoznavanja pravih vrednosti, dominantan činilac i dalje je politika i stranačka pamet, čemu su potčinjeni svi ostali segmenti društva, pa i sama kultura, navodi Nebojša Grabež u tekstu Strategijsko zanemarivanje kulture.
I dok se u okruženju pojedini umetnici bune protiv uspostavljenog sistema, u kojem vladaju poremećene vrednosti , u Crnoj Gori retki su oni što dižu glas i koji kroz kulturu i umetnički angažman upućuju prekor najodgovornijima za posrnuće morala i ljudskih vrlina.
Kritičari sistema koji vlada u Crnoj Gori i u politici i u svakodnevnom životu rekli bi kako tranzicioni princip da je sve na prodaju i da svako ima svoju cijenu važi i za sferu kulture i umjetnosti, ocjena je tekste Dvorska kultura umjesto angažovane Predraga Tomovića.
No comments:
Post a Comment